
Zatekla sam je kako sjedi na podu dnevne sobe. Oko nje su bile razbacane fotografije, maramice i nekoliko spakovanih torbi. Oči su joj bile crvene od plača.
Kada me je ugledala, potpuno se sledila.
„Šta ti radiš ovdje?“, pitala je.
Spustila sam kolač na sto i prišla joj.
„Rekla si da si bolesna. Došla sam da te iznenadim. Šta se dogodilo?“
Nekoliko trenutaka nije govorila ništa, a onda je briznula u plač.
„Ostavio me je.“
Znala sam da je posljednjih mjeseci imala nekoliko svađa sa dečkom, ali nisam ni slutila da je situacija toliko ozbiljna. Bili su zajedno godinama i svi smo očekivali da će se vjenčati.
Sjela sam pored nje i zagrlila je.
„Zašto mi nisi rekla?“
„Nisam mogla.“
Tada sam na stolu primijetila telefon. Na ekranu je bila otvorena fotografija njenog dečka sa drugom djevojkom.
Pogledala sam bolje i ostala bez riječi.
Tu djevojku sam poznavala.
Bila je moja rođaka.
„Je li ovo ono što mislim da jeste?“, pitala sam.
Drugarica je samo klimnula glavom.
Ispričala mi je da je već neko vrijeme sumnjala da postoji druga žena, ali nije znala ko je. Prethodne večeri dobila je poruku upravo od moje rođake.
Napisala joj je da više ne želi da krije istinu.
Najgore od svega bilo je što je moja rođaka mnogo puta sjedila sa nama za istim stolom. Dolazila je na rođendane, pila kafu sa mojom drugaricom i ponašala se kao da se ništa ne događa.
„Zato ti nisam rekla“, nastavila je drugarica. „Nisam željela da te stavljam između mene i tvoje porodice.“
Uhvatila sam je za ruku.
„Nisi me ti stavila između bilo koga. Oni su sami napravili ovaj problem.“
Tog dana nisam otišla kući.
Kolač koji sam donijela ostao je gotovo netaknut. Sjedile smo satima i razgovarale.
Narednih nedjelja trudila sam se da budem uz nju. Bilo je dana kada nije željela ni da izađe iz stana, ali je vremenom počela ponovo da živi normalno.
A onda mi je jednog dana rekla:
„Znaš šta je najčudnije? Mislila sam da će me najviše boljeti što sam izgubila njega. Ali više me boli što su me mjesecima gledali u oči i lagali.“
Tada sam shvatila da izdaja ponekad ne boli samo zbog osobe koju izgubiš.
Najviše zaboli kada shvatiš da su ljudi kojima si vjerovao znali istinu, dok si ti jedini živio u laži.