
Borova smola – Ako ste krenuli u šetnju po šumi gdje rastu borovi, ponesite sa sobom nožić i jednu staklenu teglicu. Trebaće vam da sakupite smolu. Nju stabla luče na mjestima gdje su oštećena kako bi se zaštitila od štetnih mikroorgnizama, jer ima izuzetno jako antiseptičko dejstvo.
Zato su je travari i narodni vidari oduvjek koristili za liječenje rana i raznih kožnih, kao i disajnih tegoba.
Kako se sakuplja borova smola
Budući da je veoma ljepljiva, najbolje je da je lagano odvojite nožićem i ubacite u staklenu teglicu ili plastičnu kutijicu. Prste i nožić najlakše ćete očistiti tako što ćete umočiti komad vate ili pamučnu krpicu u ulje, te ih trljati time sve dok se smola ne skine.
A s odjeće je možete skinuti pomoću alkohola, jer je on rastvara. Nikad nemojte skidati svu smolu s mjesta odakle teče. Uzmite najviše četvrtinu, pa potražite drugo stablo.
Kako smo već naveli, četinari (ne samo bor) luče smolu kako bi zacjelili svoje rane i zaštitili se od najezde bakterija, gljivica i insekata. Ako se zateknete u šumi, a usput ste se ogrebali, neće škoditi da ogrebotinu odmah premažete smolom. Tako ćete spriječiti infekciju.
Olakšava iskašljavanje
U slučaju gripa, prehlade i upale pluća, koristi se tinktura od borove smole, jer pospješuje izbacivanje šlajma. Osim toga, uništava bakterije koje su izazvale upalu.
Borova smola ublažava bol
Ako vas bole koljena ili osećate slabost u mišićima, istrljate ih univerzalnim melemom od borove smole . Smola zagrijeva, ubrzava cirkulaciju i ublažava bol.
Univerzalni melem
Sastojci:
- četvrtina šolje borove smole
- pola šolje maslinovog ulja
- 25 g pčelinjeg voska
Priprema:
Kuvajte na pari smolu i maslinovo ulje, uz stalno mješanje, sve dok se smola ne otopi. Zatim procijedite. Vratite mješavinu u šerpu i dodajte joj narendani vosak. Zagrijevajte sve dok se vosak ne otopi. Prespite melem u staklene teglice. Kad se ohladi, zatvorite i ostavite na mračnom i hladnom mjestu.
Napomena: Umjesto maslinovog, možete koristiti nevenovo ili kantarionovo ulje. U tom slučaju, melem će biti još efikasniji.
Mast za ekcem
Sastojci:
- 1 dl maslinovog ulja
- 1 dl kantarionovog ulja
- 2 kašike domaćeg maslaca
- 1 kašičicu smole
- 1 kašika sjeckanog ruzmarina
- 1 kašika sjeckanog lista bršljana
- 1 kašika sitno sjeckane hajdučke trave
Priprema:
Sipajte sve sastojke u emajliranu šerpu i zagrijevajte ih na pari sve do ključanja, a zatim ostavite to da odstoji preko noći. Ujutru to zagrejte, a potom procijedite i naspite u staklenu teglu. Mažite time bolna mjesta ujutru i uveče.
Melem za podmlađivanje
Sastojci:
- 30 ml nevenovog ulja
- 50 g borove smole
- 50 g kvalitetnog domaćeg meda
- 25 g pčelinjeg voska
Priprema:
Zagrejte ulje na pari i dodajte mu smolu i vosak. Mješati sve dok se sastojci ne rastope. Sklonite to sa šporeta, a kad se prohladi, dodajte med. Sipajte melem u staklene teglice, koje ćete zatvoriti i ostaviti u frižideru. Svako veče nanesite melem na prethodno očišćeno lice, vrat i dekolte. Lagano ga umasirajte u kožu i ostavite da djeluje preko noći.
Izvor: agrosavjet
Bonus:
Kardiolozi upozoravaju ljude s visokim holesterolom da prestanu da rade jednu stvar
Bolesti srca su već dugo vodeći uzrok smrti u svetu, prema podacima Svetske zdravstvene organizacije.
Iako na sve faktore rizika ne možemo da utičemo, kardiolozi ističu koliko je važno preuzeti kontrolu nad onim što možemo – posebno kada je reč o ishrani.
“I najmanje prilagođavanje ishrane može da ima veliki klinički učinak ako se zadrže kroz duže razdoblje”, kaže kardiolog dr Patrik Ki za Parade.
Jedna navika na koju posebno upozoravaju stručnjaci kod osoba s povišenim holesterolom jeste prekomeran unos zasićenih masti.
“Vidimo znatno povećan rizik od bolesti srca kod visokog unosa zasićenih masnoća”, upozorava kardiolog dr Bredli Server.
Zasićene masnoće, koje se uglavnom nalaze u crvenom mesu i punomasnim mlečnim proizvodima, podstiču jetru da proizvodi više LDL (“lošeg”) holesterola, što povećava rizik od začepljenja arterija, srčanog i moždanog udara.
Smanjenje unosa zasićenih masnoća nije nemoguće
Problem je što su zasićene masnoće svuda: u brzoj hrani, sladoledima, pekarskim proizvodima, a etikete znaju da zavaraju.
“Proizvodi koji se reklamiraju kao nemasni ili sa smanjenim udelom masnoća često i dalje sadrže velike količine zasićenih masti, ili pak više šećera i soli, što dodatno zbunjuje potrošače”, objašnjava dr Ki.
Dodaje kako opsesija proteinima često vodi ljude prema crvenom mesu, koje je izvor i proteina i zasićenih masti.
Ipak, smanjenje unosa zasićenih masnoća nije nemoguće uz nekoliko jednostavnih navika. Stručnjaci savetuju da u ishranu uključimo više povrća i celovitih žitarica, maslac zamenimo maslinovim ili avokadovim uljem, biramo nemasne ili biljne izvore proteina poput ribe i sočiva, te pažljivo čitamo deklaracije.
“Najbolji način da smanjite unos zasićenih masti jeste da znate šta jedete. Zato pokušajte da izbegavate restorane u kojima ne znate tačne sastojke jela”, zaključuje dr Server.
izvor b92.net